Smanji veličinu teksta Povećaj veličinu teksta
English version Hrvatska verzija
EUProjekt je financiran od
Europske unije

GEOLOGIJA - KRŠ

VODE I MOCVARE

MORE

OBALA

STATUS I PRIJETNJE BIORAZNOLIKOSTI


GEOLOGIJA- KRŠ

Jadranska obala doseže duboko u nizine gdje se mogu naci izoliranih dijelova krška. Krški fenomeni i forme razvili su se vecinom na vapnenecu. Hrvatski krš karakterizira i pojava oblika u stijenama lapora i pješcenjaka, odnosno fliša kojii je rijedak cak i  u globalnim razmjerima.

Rijeke u kršu su bogate slapovima  i  poznate po sedrenom fenomenu što je dovelo do formiranja karakteristicnih geomorfoloških oblika. Prodorom vode u podzemlje nastale su spilje, ponori, jame -ukljucujuci i podzemne rijeke i jezera.

Brojne su prijetnje krškim rijekama i podzemnim vodama, a najveca je direktno ispuštanje otpadnih voda u rijeke bez prethodne obrade. Nadalje, brojne špilje i jame se koriste kao odlagališta otpada, a neke špilje su otvorene posjetiteljima bez prijašnje provedene biospeleološke studije. Intenzivna poljoprivreda na ovom izrazito poroznom podrucju uzrokuje zagadenje podzemnih voda pesticidima.


VODE I MOCVARE

Najduže rijeke u Hrvatskoj su Sava, Drava i Dunav. Hrvatske rijeke pripadaju Crnomorskom (62%) i Jadranskom (38%) slivu. Rijeke koje pripadaju Crnomorskom slivi su nizinske rijeke sa brojnim poplavnim šumama, pašnjacima i rukavcima

Izmedu ušca Mure i Barca u Madarskoj Trijeka Drava formira he stretch of the river Drava between the mouth of Mura to Barc in Hungary forms steep landslide along its unfortified banks in which sand martins and kingfishers make their nests. In the sandbanks nesting birds such as small tern and little ringed plover can be found.

Zbog  vapnenacke baze, rijeke jadranskog sliva su kratke s cestim brzacima i slapovima, ukljucujuci i kanjone na nekim dijelovima. Brojne rijeke poniru kroz krška polja te stvarju sisteme cirkulacije podzemnih voda, koje obiluju endemicne vrste riba.

Jezera u Hrvatskoj ima malo ali su izuzetno vrijedna. Najpoznatija su Plitvicka jezera, hrvatski nacionalni park koji je na popisu UNESCO-ve liste svjetskih kulturnih i pripodnih vrijednosti. Rijec je o 16 jezera koje formira rijeka Korana protjecuci preko brojnih sedrenih barijera. 

Vranjsko jezero pokraj Pakoštana je najvece prirodno jezero u Hrvatskoj sa površinom 30,7 ². Vranjsko jezero na otoku Cresu je znacajno manje, ali izrazito duboko (74m), a Crveno i Plavo jezero kod Imotskog su jedinstvena.

Hrvatsko ima neiscrpno bogatstvo mocvarnih staništa, od kojih je cetiiri ukljuceno na  Ramsar-ovu listu: Lonjsko Polje (50.5 hektara), Kopacki Rit (17.7 hektara), Delta Neretve (11.5 hektara), i ribnjak Crna Mlaka  (625 hektara).

Lonjsko Polje, u središnjem dijelu toka Save, je poplavno podrucje sa širokim, poplavnim hrastovim šumama, livadama i poplavnim pašnjacima. Staništa brojnih ugroženih vrsta, kao što su bijeli repom orao, orao manjoj pjegavi, crna roda, žlica bill, bijela roda, žlicarka, bijela roda, kos i ostali nalaze se ovdje.

Kopacki rit, smješten na mjestu gdje Drava utjece u Dunav, bogat je jezerima, lokvama i kanala ukljucujuci i ribnjake. U Kopackom ritu  prebiva najveca populacija bijelih orlova, a ujedno je  i mjesto za gniježdenje 90% bijelih gusaka u Hrvatskoj. To je ujedno  i jedino mjesto u Hrvatskoj gdje se veliki kormoran gnijezdi. Kopacki rit je osobito vrijedan kao odmorište i hranilišta za ptice selice. Tijekom perioda migracija ptica, moguce je vidjeti jata od nekoliko desetaka tisuca pataka i gusaka.


Sljedece Ramsar mjesto je dolina Neretve sa  širokim mocvarnim staništima, koja se smatraju  podrucjem sa najvecim i najbogatijim vrstama trske u cijelom mediteranskom dijelu Hrvatske.

Najvece prijetnje mocvarnim podrucjima su promjene u vodnom režimu, te zagadenje putem ispusta otpadnih voda i ispriranja pesticida u rijeke.  Izgradnja hidroelektrana i formiranje akumulacijskih jezera  su znacajno utjecali  na rijecni tok  i na krš. Nadalje, mocvarna podrucja se cesto isušuju i pretvaraju u mocvarne livade i poljoprivredna zemljišta.

MORE

Jadransko more ima porvšinu od 138,595km², a prosjecna dubina je 173m.  Dubine vece od 200m mogu se naci oko otoka Jabuka u južnom Jadranu. Jadransko more, koje posjeduju nizak nivo hranjiv soli, fosfora i dušika, posebice, smatra se morem  sa niskom produktivnosti.Medutim, s obzirom na veliki broj endemskih vrsta flore i faune, Jadransko more se izdvaja kao posebna biogeografska jedinica  Mediterana. Dvija prostora su, u tom pogledu, od posebnoga znacaja - zapadna Istra i dijelovi Kvarnera, te podrucje oko otoka Jabuka, Brusnik, Svetac, Vis i Plagruza. Do sada  je pronadeno 6000-7000 biljnih i životinjskih vrsta u Jadranu. Dio skupina, posebno beskralješnjaci su nedovoljno istraženi, zbog cega  su osnovni podatatci o njihovoj raznolikosti, u vecini slucajeva, nedostupni.

Prijetnje Jadranu su brojne, posebno u plitkim obalnim dijelovima, u vidu nekontroliranog razvoja, ukljucujuci zatrpavanje obale, odlaganje krutog otpada, a posebno u vidu ispuštanja neobradenih komunalnih i industrijskih otpadnih voda.

Prekomjerni i nekontrolirani ribolov nepovoljno utjece na razne alge roda cystoseria ukljucujuci podrucja endemske smede alge/Jadranska olupina koja je gotovo upotpunosti nestala iz zagadenih dijelova Jadranske (zapadne Istre).

U plitkom obalnom dijelova posebno su ugrožene zajednice photophilous alga i livade Posidonia oceanica.


OBALA

Geološki, klimatski, fizikalni i antropološki cimbenici stvorili su jedinstvenu obalnu i morsku bioraznolikost duž hrvatske obale. Ukupno dužina obale je 5.800 km, uz duž koje živi 1.750.000 stanovnika. hrvatska posjeduje preko tisucu grebena i otoka, od kojih je 45 naseljeno sa 126.000 stalnih stanovnika.
Biogeografski položaj, vapnenac kao dominirajuca geološka baza i izrazito kraški reljef, kao i cinjenica da je ovo podrucje bilo utocište biljkama i životinjama tijekom Ledenog doba, rezultira u nevjerojatnoj raznolikosti i jedinstvenosti.

Brzi razvoj turizma mijenja navike i nacin života stanovništva duž obalu i na otocima, te stanovništvo se sve više napušta tradicionalnu poljoprivredu i stocarstvo.  Rezultat toga su znacajne promjene krajolika i ekosustava. Turizam takoder opterecuje ogranicene rezerve vode na otocima, dok se otpadne vode bez ikakve obrade puštaju u krško podzemlje ili direktno u more. za sada je zagadenje lokalne prirode, ali daljnim razvojem turizma , ukoliko se trenutna politika nastavi možemo ocekivati iznatno vece zagadenje. Prekomjeran lov i ribolov, kao i pretjerana upotreba pesticida imaju znacajan utjecaj na faunu.


STATUS I PRIJETNJE BIORAZNOLIKOSTI

Hrvatska se još uvijek smatra kao zemlja izrazito ocuvanog okoliša i zavidnog stupnja bioraznolikosti. Iako ovaj status implicira visoku razinu zašite prirode, nažalost u stvarnosti nije tako. 

Jedna od najvecih prijetnji bioraznolikosti je onecišcenje voda putem industrije, poljoprivrede i ......... Svega 40% stanovništva je prikljuceno na javni sustav odvodnje, od cega se svega 12% voda procišcava. Manje od 5% vode  prolazi  sekundarnu fazu procišcavanja.

Prilikom gospodarenja rijekama ne vodi se racuna o bioraznolikosti, vec samo o zaštiti  od poplava. Zbog navedenog nasipi za zaštitu od poplava, kao i brane hidroelektrana i dalje imaju izrazito štetan utjecaj na ekosistem. unatoc svemu, HEP je najavio izgradnju dvije nove hidroelektrane ukljucujuci i hidroelektranu na Dobri kod Lešca, u izrazito kršovitom podrucju.

Za više informacija o bioraznolikosti Hrvatske kliknite ovdje.

developed by Lemax internet lemax
Copyright © 2017 The European Union’s CARDS Programme for Croatia
last edited: Saturday, December 10, 2011