Vode i priroda u Hrvatskoj

Jadranska obala doseže duboko u nizine gdje se mogu naći izoliranih dijelova krška. Krški fenomeni i forme razvili su se većinom na vapnenecu. Hrvatski krš karakterizira i pojava oblika u stijenama lapora i pješčenjaka, odnosno fliša kojii je rijedak čak i  u globalnim razmjerima.

Rijeke u kršu su bogate slapovima  i  poznate po sedrenom fenomenu što je dovelo do formiranja karakterističnih geomorfoloških oblika. Prodorom vode u podzemlje nastale su spilje, ponori, jame -uključujući i podzemne rijeke i jezera.

Brojne su prijetnje krškim rijekama i podzemnim vodama, a najveća je direktno ispuštanje otpadnih voda u rijeke bez prethodne obrade. Nadalje, brojne špilje i jame se koriste kao odlagališta otpada, a neke špilje su otvorene posjetiteljima bez prijašnje provedene biospeleološke studije. Intenzivna poljoprivreda na ovom izrazito poroznom području uzrokuje zagađenje podzemnih voda pesticidima.

Najduže rijeke u Hrvatskoj su Sava, Drava i Dunav. Hrvatske rijeke pripadaju Crnomorskom (62%) i Jadranskom (38%) slivu. Rijeke koje pripadaju Crnomorskom slivi su nizinske rijeke sa brojnim poplavnim šumama, pašnjacima i rukavcima

Između ušća Mure i Barca u Mađarskoj Trijeka Drava formira he stretch of the river Drava between the mouth of Mura to Barc in Hungary forms steep landslide along its unfortified banks in which sand martins and kingfishers make their nests. In the sandbanks nesting birds such as small tern and little ringed plover can be found.

Zbog  vapnenačke baze, rijeke jadranskog sliva su kratke s čestim brzacima i slapovima, uključujući i kanjone na nekim dijelovima. Brojne rijeke poniru kroz krška polja te stvarju sisteme cirkulacije podzemnih voda, koje obiluju endemične vrste riba.

Jezera u Hrvatskoj ima malo ali su izuzetno vrijedna. Najpoznatija su Plitvička jezera, hrvatski nacionalni park koji je na popisu UNESCO-ve liste svjetskih kulturnih i pripodnih vrijednosti. Riječ je o 16 jezera koje formira rijeka Korana protječući preko brojnih sedrenih barijera. 

Vranjsko jezero pokraj Pakoštana je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj sa površinom 30,7 ². Vranjsko jezero na otoku Cresu je značajno manje, ali izrazito duboko (74m), a Crveno i Plavo jezero kod Imotskog su jedinstvena.

Hrvatsko ima neiscrpno bogatstvo močvarnih staništa, od kojih je četiiri uključeno na  Ramsar-ovu listu: Lonjsko Polje (50.5 hektara), Kopacki Rit (17.7 hektara), Delta Neretve (11.5 hektara), i ribnjak Crna Mlaka  (625 hektara).

Lonjsko Polje, u središnjem dijelu toka Save, je poplavno područje sa širokim, poplavnim hrastovim šumama, livadama i poplavnim pašnjacima. Staništa brojnih ugroženih vrsta, kao što su bijeli repom orao, orao manjoj pjegavi, crna roda, žlica bill, bijela roda, žličarka, bijela roda, kos i ostali nalaze se ovdje.

Kopački rit, smješten na mjestu gdje Drava utječe u Dunav, bogat je jezerima, lokvama i kanala uključujući i ribnjake. U Kopačkom ritu  prebiva najveća populacija bijelih orlova, a ujedno je  i mjesto za gniježdenje 90% bijelih gusaka u Hrvatskoj. To je ujedno  i jedino mjesto u Hrvatskoj gdje se veliki kormoran gnijezdi. Kopački rit je osobito vrijedan kao odmorište i hranilišta za ptice selice. Tijekom perioda migracija ptica, moguće je vidjeti jata od nekoliko desetaka tisuća pataka i gusaka.

Sljedeće Ramsar mjesto je dolina Neretve sa  širokim močvarnim staništima, koja se smatraju  područjem sa najvećim i najbogatijim vrstama trske u cijelom mediteranskom dijelu Hrvatske.

Najveće prijetnje močvarnim područjima su promjene u vodnom režimu, te zagađenje putem ispusta otpadnih voda i ispriranja pesticida u rijeke.  Izgradnja hidroelektrana i formiranje akumulacijskih jezera  su značajno utjecali  na riječni tok  i na krš. Nadalje, močvarna područja se često isušuju i pretvaraju u močvarne livade i poljoprivredna zemljišta.

Jadransko more ima porvšinu od 138,595km², a prosječna dubina je 173m.  Dubine veće od 200m mogu se naći oko otoka Jabuka u južnom Jadranu. Jadransko more, koje posjeduju nizak nivo hranjiv soli, fosfora i dušika, posebice, smatra se morem  sa niskom produktivnosti.Međutim, s obzirom na veliki broj endemskih vrsta flore i faune, Jadransko more se izdvaja kao posebna biogeografska jedinica  Mediterana. Dvija prostora su, u tom pogledu, od posebnoga značaja - zapadna Istra i dijelovi Kvarnera, te područje oko otoka Jabuka, Brusnik, Svetac, Vis i Plagruza. Do sada  je pronađeno 6000-7000 biljnih i životinjskih vrsta u Jadranu. Dio skupina, posebno beskralješnjaci su nedovoljno istraženi, zbog čega  su osnovni podatatci o njihovoj raznolikosti, u većini slučajeva, nedostupni.

Prijetnje Jadranu su brojne, posebno u plitkim obalnim dijelovima, u vidu nekontroliranog razvoja, uključujući zatrpavanje obale, odlaganje krutog otpada, a posebno u vidu ispuštanja neobrađenih komunalnih i industrijskih otpadnih voda.

Prekomjerni i nekontrolirani ribolov nepovoljno utječe na razne alge roda cystoseria uključujući područja endemske smeđe alge/Jadranska olupina koja je gotovo upotpunosti nestala iz zagađenih dijelova Jadranske (zapadne Istre).

U plitkom obalnom dijelova posebno su ugrožene zajednice photophilous alga i livade Posidonia oceanica.

OBALA

Geološki, klimatski, fizikalni i antropološki čimbenici stvorili su jedinstvenu obalnu i morsku bioraznolikost duž hrvatske obale. Ukupno dužina obale je 5.800 km, uz duž koje živi 1.750.000 stanovnika. hrvatska posjeduje preko tisuću grebena i otoka, od kojih je 45 naseljeno sa 126.000 stalnih stanovnika.
Biogeografski položaj, vapnenac kao dominirajuća geološka baza i izrazito kraški reljef, kao i činjenica da je ovo područje bilo utočište biljkama i životinjama tijekom Ledenog doba, rezultira u nevjerojatnoj raznolikosti i jedinstvenosti.

Brzi razvoj turizma mijenja navike i način života stanovništva duž obalu i na otocima, te stanovništvo se sve više napušta tradicionalnu poljoprivredu i stočarstvo.  Rezultat toga su značajne promjene krajolika i ekosustava. Turizam također opterećuje ograničene rezerve vode na otocima, dok se otpadne vode bez ikakve obrade puštaju u krško podzemlje ili direktno u more. za sada je zagađenje lokalne prirode, ali daljnim razvojem turizma , ukoliko se trenutna politika nastavi možemo očekivati iznatno veće zagađenje. Prekomjeran lov i ribolov, kao i pretjerana upotreba pesticida imaju značajan utjecaj na faunu.

Jedna od najvećih prijetnji bioraznolikosti je onečišćenje voda putem industrije, poljoprivrede i ......... Svega 40% stanovništva je priključeno na javni sustav odvodnje, od čega se svega 12% voda pročišćava. Manje od 5% vode  prolazi  sekundarnu fazu pročišćavanja.

Prilikom gospodarenja rijekama ne vodi se računa o bioraznolikosti, već samo o zaštiti  od poplava. Zbog navedenog nasipi za zaštitu od poplava, kao i brane hidroelektrana i dalje imaju izrazito štetan utjecaj na ekosistem. unatoč svemu, HEP je najavio izgradnju dvije nove hidroelektrane uključujući i hidroelektranu na Dobri kod Lešća, u izrazito kršovitom području.

Za više informacija o bioraznolikosti Hrvatske kliknite ovdje.